ZA ŠTA SLU ŽE INTERNET PRETRAŽIVAČI I ŠTA SU
Pretraživač veba predstavlja internet servis, čija je svrha traženje informacija na vebu, i to uglavnom zadavanjem ključnih reči, a mnogo ređe odabirom ponuđenih stavki. Ishod pretrage se najčešće prikazuje kao spisak veb-sajtova koji sadrže traženu informaciju, uz mogućnost da se veb stranice koje su odgovor na upit posete sa strana pretraživača.
Procjenjuje se da je ukupan broj dokumenata i zapisa u bazama podataka, stotine milijardi. Do kraja 2005. godine, već je bilo preko milijardu korisnika interneta širom sveta. Pronalaženje informacija na internetu je postalo bitan deo svakodnevnih životnih aktivnosti. U stvari, pretraživanje je druga najpopularnija aktivnost na vebu, iza e-pošte, sa preko 550 miliona pretraga svaki dan.
Veb se sastoji od površinskog i dubinskog (takođe skriveni ili nevidljivi veb). Svaka stranica na površinskom vebu ima logičnu adresu koja se naziva veb adresa. Veb adresa stranice omogućava njeno direktno učitavanje. Suprotno tome, dubinski veb sadrži stranice koje nije moguće direktno učitati kao i zapise u bazama podataka koji su skladišteni u sistemima baza podataka. Smatra se da je dubinski veb 100 puta veći od površinskog.
Alatke koje se koriste za pronalaženje informacija na vebu zovu se pretraživači. Veruje se da je više od milion pretraživača operativno na vebu. Pretraživači koji pretražuju tekstualne dokumente zovemo pretraživači dokumenata, dok pretraživače koji pretražuju strukturisane podatke koji se čuvaju u bazama podataka zovemo pretraživači baza podataka. Mnogi popularni pretraživači kao što su Google i Yahoo su pretraživači dokumenata, dok se mnogi pretraživači e-trgovina kao što je Amazon.com, smatraju pretraživačima baza podataka. Integrisani pretraživač Vikipedije je takođe primjer pretraživača baze podataka. Pretraživači dokumenata obično imaju prostiji interfejs sa tekstualnim poljem gde korisnici unose svoj upit koji obično čine ključne reči koje odražavaju potrebe korisnika za određenim informacijama. S druge strane, mnogi pretraživači baza podataka omogućavaju korisnicima da vrše specifične i složenije upite. Postoje i pretraživači koji su specijalizovani za pretragu multimedijalnih datoteka (audio i video zapisa i slika).
Većina pretraživača pokrivaju samo mali deo veba. Da bi se povećala pokrivenost jednog sistema pretrage, moguće je kombinovati više pretraživača odjednom. Sistemi za pretragu koji koriste druge pretraživače za obavljanje pretrage i kombinuju ih sa svojim rezultatima, nazivaju se metapretraživači.
Procjenjuje se da je ukupan broj dokumenata i zapisa u bazama podataka, stotine milijardi. Do kraja 2005. godine, već je bilo preko milijardu korisnika interneta širom sveta. Pronalaženje informacija na internetu je postalo bitan deo svakodnevnih životnih aktivnosti. U stvari, pretraživanje je druga najpopularnija aktivnost na vebu, iza e-pošte, sa preko 550 miliona pretraga svaki dan.
Veb se sastoji od površinskog i dubinskog (takođe skriveni ili nevidljivi veb). Svaka stranica na površinskom vebu ima logičnu adresu koja se naziva veb adresa. Veb adresa stranice omogućava njeno direktno učitavanje. Suprotno tome, dubinski veb sadrži stranice koje nije moguće direktno učitati kao i zapise u bazama podataka koji su skladišteni u sistemima baza podataka. Smatra se da je dubinski veb 100 puta veći od površinskog.
Alatke koje se koriste za pronalaženje informacija na vebu zovu se pretraživači. Veruje se da je više od milion pretraživača operativno na vebu. Pretraživači koji pretražuju tekstualne dokumente zovemo pretraživači dokumenata, dok pretraživače koji pretražuju strukturisane podatke koji se čuvaju u bazama podataka zovemo pretraživači baza podataka. Mnogi popularni pretraživači kao što su Google i Yahoo su pretraživači dokumenata, dok se mnogi pretraživači e-trgovina kao što je Amazon.com, smatraju pretraživačima baza podataka. Integrisani pretraživač Vikipedije je takođe primjer pretraživača baze podataka. Pretraživači dokumenata obično imaju prostiji interfejs sa tekstualnim poljem gde korisnici unose svoj upit koji obično čine ključne reči koje odražavaju potrebe korisnika za određenim informacijama. S druge strane, mnogi pretraživači baza podataka omogućavaju korisnicima da vrše specifične i složenije upite. Postoje i pretraživači koji su specijalizovani za pretragu multimedijalnih datoteka (audio i video zapisa i slika).
Većina pretraživača pokrivaju samo mali deo veba. Da bi se povećala pokrivenost jednog sistema pretrage, moguće je kombinovati više pretraživača odjednom. Sistemi za pretragu koji koriste druge pretraživače za obavljanje pretrage i kombinuju ih sa svojim rezultatima, nazivaju se metapretraživači.